Objavljeno: Čet, 12.05.16. 11:31
Kolumne
- Razgovori

Goranovo proljeće i cvjetovi suvremene indijske poezije
razgovor sa Sudipom Senom


 
Razgovarali Marijana Janjić i Krešimir Krnic

Svako proljeće donosi nove radosti i uzbuđenja. Ovoga smo imali jedinstvenu priliku razgovarati s pjesnikom iz Indije, gostom Goranova proljeća. Sudip (Sudeep) Sen autor je velikog broja knjiga poezije i proze, ujedno i fotograf čija djela krase mnoge časopise i knjige. Kao zaljubljenici u lijepu riječ i indolozi, zamolili smo g. Sena da porazgovaramo o suvremenoj indijskoj poeziji, osobito o poeziji na engleskoj književnosti kojoj on značajno doprinosi svojim stvaralaštvom.
 
Kako je došlo do tvoga sudjelovanja na Goranovom proljeću?

Miroslav Kirin, moj prevoditelj, i ja sreli smo se prvi put na međunarodnom festivalu poezije u Ateni. Već me tada pitao bih li želio sudjelovati. Na drugome festivalu u regiji, u Strugi, sreo sam također ljude iz Hrvatske, a isto tako i na festivalu Vilenica u Sloveniji.


Sudeep Sen. Foto: Aria Sen.

Što nam možeš reći o festivalu u Strugi?

Bilo je divno - jedan od najboljih festivala na svijetu. Svake godine odabiru posebnu temu, jedne je tema bila Indija pa su me zamolili za proberem indijsku poeziju za antologiju. Nazvao sam je Midnight’s Grandchildren. Riječ je o zbirci indijske poezije na engleskom jeziku koja je prevedena na makedonski uz to.


                                      The Harper Collins Book of English poetry.
                                      Fotografija: Sudeep Sen.


Kad je riječ o indijskoj poeziji na engleskom i drugim indijskim jezicima, kao što su hindski ili bengalski, je li riječ samo o razlici u imenima jezika ili i o nečemu drugome?

Rekao bih da nije samo do imena jezika odnosno do jezika. Kad su sttarije generacije u Indiji govorile engleski, bio je to znak društvenoga položaja, statusa. Nisu svi mogli priuštiti sebi obrazovanje na engleskom jeziku, pa tako nisu svi mogli ni pisati na engleskom. Moja je generacija već drugačija, vrlo demokratična, šarolikija.

Poezija na engleskom u Indiji je više povezana s gradom, urbanim temama, premda se piše i o životu izvan grada, na selu, i o drugim elementima indijske kulture. Bengalska ili hindska poezija su više isprepletene teksturama tih regija. No, kad pišem poeziju na engleskom, pišem kao Bengalac koji piše na engleskom. Sve u meni je vrlo bengalsko, pa su tako i mnoge moje teme katkada. A budući da je dio moje lektire i poezija na hindskom i drugim jezicima, sve to postaje dio mene, moga okruženja i oblikuje me kao pjesnika.



                            Aria, Anika. Fotografija: Sudeep Sen.
                            
Jesu li onda Bengalci tvoji primarni čitatelji?

Ne samo Bengalci, nego svi Indijci koji razumiju i čitaju engleski. I naravno, svi koji vole poeziju, a žive izvan Indije. Uvijek me iznenadi tko sve i gdje sve čita moje knjige.


Zanima nas suvremena indijska pjesnička scena. Što razlikuje mlade autore od kanonskih pisaca?

Starija generacija autora je još uvijek aktivna i stvara. No, uvijek je bila znatno konzervativna. Mladi autori, pa čak i kad upotrebljavaju klasične modele, doveli su do pomaka u kreativnome izričaju. Stari pisci tvrde da je njihovo stvaralaštvo bilo smislenije, dublje. Sve u svemu, scena je vrlo snažna i puna individualaca sa svojim poetikama.



                     Fractals, američko izdanje. Fotografija: Sudeep Sen.

Koliko je klasična indijska tradicija važna za tvoju generaciju?

Na meni je ta tradicija ostavila značajnog traga. Odrastao sam među Bengalcima, a Bengalcima je umjetnost orijentir, važan im je renesansni duh okruženja, pa potiču u obiteljima i ples, i kazalište, glazbu, sve. To ne znači da su svi oni profesionalni plesači ili pjevači, no umjetnost ih jako zanima i trude se upoznati različite oblike umjetnosti.

Kasnije, mnogi odaberu druga zvanja - liječnici, inženjeri, znanstvenici, itd. Od mene se očekivalo isto takvo što kad je trebalo birati što dalje sa životom. Prekinuo sam tradiciju, nisam odabrao isti put.

No, u mojoj je obitelji bilo obilja plesa, glazbe, pjesama, svakodnevno. Majka je i plesala i pjevala, moja baka se molila - sve je to u mojoj poeziji. U pjesmi Durga puđa posudio sam metar iz bengalskih svetih spisa, a u pjesmi Plesačica bharatanatjama ritam te klasične tradicije. Tako da, da, tradicija je vrlo važna za moj rad, i zahvalan sam joj. A drugi pjesnici - to ovisi od osobe do osobe.


A politika u tvom radu?

Sve u životu je odraz politike, od toga se ne može pobjeći. U mojim tekstovima politika nikad nije eksplicitna. Uvjeren sam da politiku u poeziji treba vrlo pažljivo upletati, da pjesma ne izgubi na svojoj važnosti jednom kad se politička klima promijeni. Mnoge su takve pjesme nalik sloganima, pozivaju na revoluciju, no prava pjesma se može ne samo recitirati nego i čitati u miru.


World English Poetry. Fotografija: Sudeep Sen.

Uz poeziju, jako te zanima i fotografija?

Da, poezija i fotografija su dvije strane moje ploče. U glavi imam dva odvojena prostora, a mnogo toga je u mojoj glavi vizualno. Nekako mi je to prirodno. Nedavno sam objavio knjigu fotografija i poezije zajedno - ako je sve dobro izbalansirano, takvo djelo može izgledati sjajno.


Kako doživljavaš englesku književnost danas? Onu koja se piše u Indiji?

Engleski je sad već indijski jezik. Mlađe generacije mu pristupaju otvoreno, ne osjećajući bilo kakav teret prošlosti. Njihovi su prethodnici, stariji pisci, doživljavali pisanje na engleskom kao čin pun simbolike i teških odluka, a danas je engleski jezik dio svakodnevice. Mladi ga drugačije upotrebljavaju, ležerniji su. To ne znači da pišu bolje od starijih generacija, to je posve druga tema, no, jednostavno je njihov jezik drugačiji.

Stariji su se ugledali u romantičare, Shakespeara i druge engleske autore, pa su i njihovi stihovi zvučali kruto i staro. Današnja je engleska poezija vrlo suvremena, s umetnutim indijskim riječima. Ima toga i kod mene i kod drugih autora. Zašto? Jer su to vrlo lijepe, neprevodive riječi, vrlo posebne, i odgovaraju temi. A čitatelji ih mogu lako pronaći. Značenje se može otkriti s dva klika na internetu.


Koliko pratiš pjesničku scenu na drugim indijskim jezicima?

Pratim najviše što se dešava u hindskoj i bengalskoj književnosti, jer su to moja dva materinja jezika. Ujedno i prevodim s ta dva jezika, no nikada svoju vlastitu poeziju. Za prevođenje je važno da čovjek nije emocionalno vezan za tekst. Prijevodi su mi inače otvorili vrata poeziji i književnosti na mnoštvu drugih jezika, diljem svijeta. Kako bi čovjek inače pročitao tolike divne pjesme, na ruskom, hrvatskom, itd.



Erotext. Fotografija: Sudeep Sen.

 Sen je autor mnogih naslova: Postmarked India: New & Selected Poems (HarperCollins), Distracted Geographies, Rain, Aria (nagrada A. K. Ramanujan za prijevod), Ladakh, The HarperCollins Book of English Poetry (urednik), Fractals: New & Selected Poems|Translations 1980-2015, EroText (Vintage: Penguin Random House). Blue Nude: New Poems & Ekphrasis će uskoro izaći. Radovi su mu prevedeni na 25 jezika, a objavljuje ih u velikoj broju časopisa, radijskih programa, antologijama.


Objavljeno: Pon, 13.02.17. 14:41
Kolumne
- Razgovori

Irena Sertić i festival orijentalnih plesova: pet brzopoteznih

 
razgovarala Marijana Janjić 
Irena Sertić, Shireen, Karlovčanka je s plesom u duši. U Zagrebu je prošle 2016. godine pokrenula i organizirala prvi festival orijentalnih plesova, Oriental fusion stars. Razgovarali smo s njom o festivalu i plesu. 
opširnije
Objavljeno: Uto, 21.03.17. 19:57
Kolumne
- Razgovori

Slika ispod pera, riječ ispod kista

 
razgovarala: Marijana Janjić

Teđi Grover (1955.), predstavnica je hindske pjesničke riječi ali i slikarica. Priča ove svestrane umjetnice bit će objavljena ovoga proljeća u zbirci Lotosi od neona: o gradovima i drugim ljubavima (urednice Marijana Janjić, Lora Tomaš, izdavač Studio TiM). Prenosimo dio razgovora s njom o slici i riječi, Marguerite Duras i prevođenju.

opširnije
Objavljeno: Čet, 29.12.16. 22:46
Kolumne
- Razgovori

Put po Aziji: u potrazi za avanturom i poslom 1

 
razgovarala Marijana Janjić

Svjetska putnica, učiteljica, dama s kamerom i hrabra srca. Predstavljamo vam Justynu Guziak, Poljakinju koja je svoj trenutni dom pronašla na Tajlandu kao učiteljica engleskoga. Justyna uspješno pronalazi nove avanture, a u ovom razgovoru dotakli smo se Indije, posla, Burme i Tajlanda
.

opširnije
Objavljeno: Pet, 04.11.16. 13:50
Kolumne
- Razgovori

Indijske veze: putovanje Hrvatskom od Murtera do Osijeka

 
piše Marijana Janjić
Skupina je prijatelja ove godine putovala Hrvatskom. Na kraju njihova dvotjednoga putovanja Hrvatskoga zamolili smo ih da podijele s nama neke od svojih doživljaja. Upoznajte Stephaney, Jamesa i Leishu i njihov doživljaj Hrvatske. 

opširnije
Objavljeno: Sub, 22.10.16. 18:26
Kolumne
- Razgovori

Indijski plesni dragulji iz Srbije - razgovor s Marinom Stevanović

 
razgovarala Marijana Janjić
Marina Stevanović, plesačica je iz Beograda. Zaljubljenica u indijske plesove, osnivačica plesne škole Panna i jedna od osnivačica festivala Dragulji Azije. S Marinom smo razgovarali uoči njezina dolaska u Zagreb na festival Oriental Fusion Stars koji će se održati 5. 11. 2016. na Sceni Travno.

opširnije
Objavljeno: Pet, 30.09.16. 10:57
Kolumne
- Razgovori

Rahul Soni: urednik, prevoditelj i pisac prijevodi, klišeji i književni časopisi

 
razgovarala Marijana Janjić
Ovaj smo mjesec razgovarali s Rahulom Sonijem, urednikom, Rahulom Sonijem, prevoditeljom s hindskoga jezika i na hindski jezik, a obojica su u dosluhu s Rahulom Sonijem, piscem. Rahul Soni, vrlo je skromno zamolio da umjesto fotografije njegova lica objavimo fotografije njegovih radova, naslovnice, prijevode, linkove na časopise. Rad govori rječitije od svega.
  
opširnije
Objavljeno: Pet, 19.08.16. 10:22
Kolumne
- Razgovori

Sonnet Mondal: poezija, Tagore, cenzura

 
piše Marijana Janjić 

Sonnet Mondal, pjesnik iz Kalkute, u razgovoru za indija.hr progovara upečatljivo o pjesničkom nadahnuću i svom odnosu prema Tagoreu. U sve to još treba uklopiti i Drakulu na TV-u i pitanje o cenzuri.
opširnije
Objavljeno: Čet, 04.08.16. 13:10
Kolumne
- Razgovori

Priče iz Kašmira 2

 
piše Marijana Janjić

Nastavak razgovora s g. Ibrahimom Vanijem o Kašmiru, politici, prirodi i pričama iz Kašmira. 
opširnije
Objavljeno: Uto, 05.07.16. 18:16
Kolumne
- Razgovori

Priče iz Kašmira 1

 
Razgovarala Marijana Janjić 
Čarobna zemlja Kašmir. Kašmir – njegova brda i jezera. Kašmir – kraj sretnih završetaka s kino ekrana. Kašmir – sjaj, ljepota, priča. Još jedna priča, priča mladoga znanstvenika Ibrahima Vanija iz Kašmira o Kašmiru. 
opširnije
Objavljeno: Pon, 02.05.16. 19:10
Kolumne
- Razgovori

Plesna magija bharatanatjama i kathaka

 
razgovarala  Marijana Janjić 

Chitra Arvind, nadarena plesačica bharatanatjama i kathaka, nastupa ovaj tjedan u Zagrebu. Razgovarali smo s njom o klasičnom plesu danas u Indiji. 

opširnije
Objavljeno: Uto, 12.04.16. 17:37
Kolumne
- Razgovori

Arka Mukhopadhjaj, William Shakespeare i Kalkuta

 
razgovarala Marijana Janjić 
 
 
Arka Mukhopadhjaj, umjetnik iz Kalkute, nastupa sa svojom predstavom o Shakespearovom Hamletu po Europi. Ove srijede izvest će je i u Etnografskom muzeju (13.4.2016., 19h).
opširnije
Objavljeno: Pet, 01.04.16. 10:55
Kolumne
- Razgovori

Prvi KinoKino: međunarodni filmski festival za djecu

 
razgovarala Marijana Janjić

Ove je godine po prvi put organiziran KinoKino - Međunarodni filmski festival za djecu u kinu Europa. Direktorica Selma Mehadžić i koordinatorica festivala Katarina Crnčić su nam u razgovoru otkrile kako je sve počelo, tko su pobjednici i što dalje.




opširnije
Objavljeno: Pon, 21.03.16. 08:36
Kolumne
- Razgovori

Privremena indijska adresa

 
razgovarala Marijana Janjić

Đurđica Božić profesorica je hrvatskoga jezika. U sklopu programa lektorata hrvatskoga jezika u inozemstvu, Đurđica već treću godinu živi u Delhiju i predaje hrvatski jezik na Delhijskom sveučilištu.





opširnije
Objavljeno: Pet, 11.03.16. 08:38
Kolumne
- Razgovori

Iz ženske perspektive - Indija i žene

 
Razgovarala Marijana Janjić

Povodom Dana žena i govorenja o ženama, zamolile smo za razgovor novinarku Vasudhu Sinhu o ženama u Indiji, svome viđenju političke situacije.



opširnije
Objavljeno: Čet, 10.03.16. 19:14
Kolumne
- Razgovori

Indijska vanjska politika i hrvatski veleposlanik Amir Muharemi

 
razgovarala Marijana Janjić  
Amir Muharemi u hrvatskoj je diplomaciji već duži niz godina. Nakon službe u Republici Turskoj i pri Ujedinjenim narodima, imenovan je veleposlanikom Republike Hrvatske u Indiji.  

Veleposlanik Amir Muharemi. 
opširnije
Objavljeno: Pon, 29.02.16. 11:59
Kolumne
- Razgovori

Pripovijetke o ljubavi, ludosti i ratu - književnost u prijevodu

 
Razgovarala Marijana Janjić

Ovaj je mjesec izašla nova knjiga ispod prevoditeljskoga pera, Preko granica, u izdanju Ibis grafike. Razgovarali smo s prevoditeljem pripovijedaka urdskoga pisca Saadata Hasana Mantoa, g. Krešimirom Krnicem.



Saadat Manto.

opširnije
Objavljeno: Ned, 24.01.16. 10:57
Kolumne
- Razgovori

Indijska vjenčanja sred Dubrovnika

 
Razgovarala Marijana Janjić

Razgovarali smo s Ines Nanić koja zajedno s Marinom Nanićem vodi tvrtku Dubrovnik Event. Dubrovnik Event uspješno organizira vjenčanja iz snova sa svojim timom. Razgovarali smo s Ines o indijskim vjenčanjima u gradu na jugu.




opširnije
Objavljeno: Pet, 08.01.16. 09:32
Kolumne
- Razgovori

Investicije u obnovljivu energiju i nova partnerstva
Kako poslovati u Indiji i s Indijom


 
piše Marijana Janjić

Razgovarali smo s Anuđem Kambođom, jednim od mnogih koje zanima ekonomska suradnja između Indije i stranih partnera.


opširnije
Objavljeno: Ned, 29.11.15. 10:32
Kolumne
- Razgovori

Skuhala sam sirovo!

 


Piše Marijana Janjić  
Na vratima je još jedno razdoblje razveseljavanja vlastitoga nepca i svih nam dragih ljudi različitim okusima blagdana. Zanimalo nas je se blagdani mogu proslaviti na sirov način s autoricom kuharice sirove hrane, Marinom Zrnić, o važnosti sirovih namirnica u prehrani, i naravno, o receptima.
opširnije
Korisnik:
Lozinka:
Zapamti me:      
PORT.hr