Objavljeno: Sri, 28.12.16. 09:59
Kolumne
- Putevima religije i fillozofije u Indiji

Karma i jedan od načina iskupljenja

 
piše Blanka Đidara


„O sudbini i osobnom naporu ovisi uspjeh pothvata. A sudbina je samo zgusnuta sila osobnih napora u prijašnjim životima“

 
Ove riječi je izrekao Jađnjavalkja, jedan od velikih mudraca Indije, a prevela ih je Vesna Krmpotić u svojoj knjizi „Majka Indija“. Iako se pojam karma susreće u svakodnevnom životu i govoru ljudi svih nacionalnosti i vjeroispovjesti iz inih dijelova svijeta, većina taj pojam veže uz Indiju, odnosno drevnu Indiju odakle riječ karma i vuče svoje korijene. Značenje riječi karma odnosi se na radnju, djelovanje ili čin, a zakon karme u obzir uzima namjeru, djelovanje i posljedicu tog djelovanja, o čemu ovisi koliko će pojedin čin određenom čovjeku donijeti dobre ili loše karme. Ljudi različitih kultura došli su do istog zaključka koji govori da je čovjek odgovoran kako za život tako i za sudbinu. U Indijii pojam karme nije vezan samo za život već i za reinkarnaciju odnosno za buduće živote. Ključ karmičkog dužništva je spoznaja da je čovjek sam sebi kako osuđenik tako i osloboditelj. Iako mnoge kulture razmišljaju o karmi, nigdje na svijetu nije tako prisutna u svakodnevnom životu kao u Indiji. Indijci provode mnogo vremena razmišljajući o životu i smrti, a ukoliko dio života provedu razmišljajući i uživajući samo o životu nerijetko se događa da radikalno promijene način života i počnu intenzivno razmišljati o smrti i iskupljenju.


Izvor: Flickr.com.

Kada ljudi u zapadnom svijetu osjete poziv više sile, postanu redovnici, časne sestre, rabini ili imami, dok u Indiji hinduisti nakon poziva postaju redovnici/e ili sadhui (sādhu – dobar čovjek, sādhvī – dobra žena) – sveti ljudi. Posebnost sadhua je u tome što se često zavjetuju i svoje tijelo zbog zavjeta dovode do krajnjih granica. Jedan od oblika zavjeta je i stajanje koje prakticiraju stojeći sveci. Stojeći sveti ljudi zavjetuju se na doživotno stajanje pa tako stoje danju i noću. Jedu i obavljaju nuždu stojeći, a spavaju na način da se remenjem vežu za neki oblik ljuljačke na koju se mogu osloniti, a koji ih sprečava da padnu kada više ne budu u budnom stanju. Gregory David Roberts u svom romanu Shantaram je u jednom od poglavlja opisao svoj posjet pušionici hašiša u predgrađu Byculla gdje jedna skupina stojećih svetih ljudi obitava te je na taj način upoznao čitatelje s njihovim načinom života. Zanimljivost vezana uz stojeće svece je upravo ta da se mnogo njih u zrelim godinama odriče svjetovnog lagodnog života popraćenog užicima, moći i zaradom pa ovaj oblik zavjeta odabire kao samokažnjavanje u nadi za iskupljenjem. Kada sam se s njima susrela uživo, rado su mi ispričali svoju životnu priču i opisali svoje sadašnje patnje. Kažu da prvih godina njihove posvećenosti neprekidno stajanje uzrokuje oticanje nogu zato što krv sporo protječe umornim venama, a mišići se ukrućuju. Noge im postaju široke i otečene do neprepoznatljivosti s izraženim venskim čvorovima. Stopalima se povećava obujam i postaju mesnata, a nakon desetak godina noge im se postupno stanjuju dok ne ostanu samo kosti presvučene tankom kožom i tragovima vena.


Izvor: Flickr.com.

Bolovi koje osjećaju su neprestani i izrazito jaki pa stojeći sadhui nikada ne miruju. Kada ne hodaju oslanjaju se na remenje ili neprestano premještaju s jedne na drugu nogu blagim pokretima koji podsjećaju na ples. Njihova lica zrače patnjom, oči im svjetlucaju a osmjesi odražavaju snagu duha. Ustrajni su i jaki u svome vjerovanju, opčinjavaju snagom volje i spremnošću na iskupljenje, čime vjeruju da će između ostaloga poboljšati svoju karmu.



Objavljeno: Uto, 14.06.16. 10:28
Kolumne
- Putevima religije i fillozofije u Indiji

ISKCON – Međunarodno društvo svjesnosti Krišne

 
piše Blanka Đidara 
 
ISKCON ili popularno pokret Hare Krišne kao duhovni pokret temelji se na drevnoj vedskoj literaturi s korjenima u stoljećima staroj indijskoj vjerskoj tradiciji. Iako pokret Hare Krišne u raznoj literaturi nalazimo kao dio „novog vjerskog pokreta“ nastalog u 20. stoljeću većina njegovih članova smatra kako to nije točno. Mnoga opravdanja koja podupiru tu tvrdnju svoja uporišta pronalaze u Čaitanji, središnjoj vjerskoj ličnosti, mistiku i reformatoru iz 16. stoljeća a kojega sljedbenici ili vaišnavisti smatraju božjom inkarnacijom odnosno avatarom. Njegovo učenje, Gaudijev vaišnavizam, je zamršeno iz razloga što je bilo revidirano i reformirano u kasnom 19. stoljeću u doba britanske kolonijalne vlasti u Indiji. Posredstvom Bhaktivinoda Thakura, indijskog državnog službenika, pokret Čaitanja u 20. stoljeću postaje organizacija Gaudija math ili „crkva Čaitanje“.
opširnije
Objavljeno: Ned, 10.01.16. 13:40
Kolumne
- Putevima religije i fillozofije u Indiji

Lotusov hram - sveto mjesto behaizma

 
Piše Blanka Đidara 
Smješten u ruralnom dijelu New Delhija Lotusov hram na prvi pogled očarava svojim inovativnim dizajnom, veličinom i ljepotom. Kontrast oštrih i modernih linija hrama, kao i asfaltrirani prilazi koji vode prema njemu ne može biti veći od makadamskih putova, uličnih prodavača kukuruza, kriket igrališta koji se nalaze u njegovoj okolini. 


opširnije
Objavljeno: Pet, 11.12.15. 10:33
Kolumne
- Putevima religije i fillozofije u Indiji

Đama Masđid, islamski dragulj starog Delhija

 
piše Blanka Đidara


Hodajući starim Delhijem Đama Masđid svojom ljepotom ističe se s dva minareta visoka četrdeset metara i tri impozantne crveno bijele kupole napravljene od kombinacije pješčanog kamena i mramora.




opširnije
Objavljeno: Pet, 06.11.15. 20:18
Kolumne
- Putevima religije i fillozofije u Indiji

Zlatni hram – duhovno središte sikhizma

 
piše Blanka Đidara 

  
 
Zlatni hram, duhovno središte sikhizma, smjestio se u srcu grada Amritsara u saveznoj državi Pandžab na sjeverozapadnoj strani Indije. Savezna država Pandžab podIjeljena je 1947. godine na dva dijela u sklopu podjele Britanske Indije na današnju državu Indiju i Pakistan. Indijskom Pandžabu tada je pripao Amritsar dok je pakistanskom Pandžabu pripao Lahore. Sikhizam je kao vjera oduvijek bio usko vezan za Pandžab - mjesto svoga nastanka, gdje većina Sikha, njih oko 13 milijuna i danas živi.
opširnije
Kolumne
- Putevima religije i fillozofije u Indiji

Put prema sallekhani

 
Piše Blanka Đidara

Tekst o indijskoj vjerskoj praksi džainista.



opširnije
Korisnik:
Lozinka:
Zapamti me:      
PORT.hr