Objavljeno: Pon, 28.11.16. 20:35

Durga puđa i Bengalci

 
piše Vasudha Sinha

Često kad poželim dobiti pristup u posvećenu zonu ljubljenoga (i često ismijavanoga) svijeta Bengalaca koristim šifru svoje bengalske četvrtine (ja sam Bengalka po majčinoj majci). Jednom su me pitali da pokažem gdje je točno ta četvrtina, a ja sam spremno podigla lijevu ruku (u šali).

 

Na stranu s neproporcionalnim priznanjima, ova me moja četvrtina počne svrbjeti jedino kad treba osigurati sjedalo u prednjem redu za vrijem blagdana. Durga puđa (blagdan božice Durge) sije takvu energiju da uspijeva probuditi svaki i najmanje vrijedan gen u svakome Bengalcu koji drži do sebe. U šest se ključnih dana, a svaki dolazi sa specifičnim obredima koji se izvode u određeno vrijeme, a zajednici ih objavljuju dobrodušni pamfleti i panditi. Rasprave o točnosti svih ovih unaprijed utvrđenih posebnosti traju dok moja bengalska braća i sestre temeljito planiraju posjete pandalima (dijelovima četvrti predviđenima za blagdanske aktivnosti) diljem grada ili u svojoj četvrti. Najbolji štandovi s hranom, planovi za parking, pa planovi za zajedničko obilaženje pandala s prijateljima ili kolegama, da se ova društvena djelatnost ne bi slučajno pretvorila u samotnjačku. Što reći, atmosfera postane takva da čak i najzibirljiviji novinari o kriminalu u mom uredu udare na veselje kakvome inače nisu skloni.

Kad je već sve bilo nekoliko dana u zraku, odlučim od kolegice doznati priču o božici i kako ona provodi blagdan. Priča počinje s glinenim kipom božice koji, kad se jednom iznese, ostaje pod velom sve do šestoga dana blagdana. Ostaje pod velom sve dok joj mudraci i bogovi ne udijele od svoje moći i svoga oružja da može ubiti polučovjeka poluzvijer Mahišasuru.


Durga puđa 2016. Autorica: Tanima Biswas.

Svi se slažu da je Mahišasura bio demon koji je bio trepet svih (ili barem dijelova nizine uz rijeku Gangu, Bihara, Zapadnoga Bengala i dijelova Đharkhanda u današnjoj Indiji). U današnjem bi kontekstu Mahiša Asura možda mogao pripadati zajednici koja polako nestaje, Asurama koji žive sporadično tu i tamo u tim krajevima. Kako je Mahiša bio pobožan, bog(ovi) su mu mu podarili nekoliko darova, a jedan od njih je da ga ne mogu ubiti ni muškarci ni Bog. I ovaj potajno feministički Bog, a možda i vrlo šovinistički poklonik ili njihove zamjenjive uloge ne bi li se ovu božicu kulta privelo u hinduističko vedsko stado, sve bi to moglo biti dijelom istoga ‘plana’. Tako je taj dar s beskonačnim rokom trajanja morao imati i rupu. Mahišasura, lokalni heroj male plemenske zajednice, morao je biti ubijen od ruke žene / božice. Pa tako i bi. S četvero djece uza se, Durga jaše na lavu, i napada pogubnoga Mahišasuru sa svojih deset ruku nakrcanih oružjem uništenja.


Bengalci u ovim osvijetljenim pandalima zapadnu u slavljenički ples dok božica slavi pobjedu nad svojim demoniziranim protivnikom. Žene razmazuju vermilion jedna po drugoj i po božici da proslave i možda simbolički obilježe Durgin povratak u kućanstvo.

Jednom kad se dihotomija dobra i zla nasilno privede kraju, slavljeničko ozračje završava plačnim pozdravljanjem božice dok se njezini kipovi potapaju u rijeci. Romantičari tvrde da se raspoloženje naglo srozava u tu uru rastanka dok se poklonici božice pozdravljaju s njom nakon tjedan dana druženja. Skeptici tvrde da je riječ o nekom postblagdanskom traumatskom poremećaju koji obuzme i ponajbolje među ne-vjernicima.


Durga puđa 2016. Izvor: India Today.




Objavljeno: Pet, 29.12.17. 16:24
Indijska kuhinja - Recepti - Recept tjedna

Mala kuharica prema receptima iz ajurvedskoga zdravljaka

 
Mala kuharica prema receptima iz ajurvedskoga zdravljaka Soul food u Zagrebu spremna je izazov kuhanja zdrave i fine hrane! Uživajte u finim okusima u novoj 2018. godini s receptima Tomislava Klasnića.
opširnije
Objavljeno: Pon, 13.02.17. 14:41
Kolumne
- Razgovori

Irena Sertić i festival orijentalnih plesova: pet brzopoteznih

 
razgovarala Marijana Janjić 
Irena Sertić, Shireen, Karlovčanka je s plesom u duši. U Zagrebu je prošle 2016. godine pokrenula i organizirala prvi festival orijentalnih plesova, Oriental fusion stars. Razgovarali smo s njom o festivalu i plesu. 
opširnije
Objavljeno: Uto, 21.03.17. 19:57
Kolumne
- Razgovori

Slika ispod pera, riječ ispod kista

 
razgovarala: Marijana Janjić

Teđi Grover (1955.), predstavnica je hindske pjesničke riječi ali i slikarica. Priča ove svestrane umjetnice bit će objavljena ovoga proljeća u zbirci Lotosi od neona: o gradovima i drugim ljubavima (urednice Marijana Janjić, Lora Tomaš, izdavač Studio TiM). Prenosimo dio razgovora s njom o slici i riječi, Marguerite Duras i prevođenju.

opširnije
Objavljeno: Čet, 29.12.16. 22:46
Kolumne
- Razgovori

Put po Aziji: u potrazi za avanturom i poslom 1

 
razgovarala Marijana Janjić

Svjetska putnica, učiteljica, dama s kamerom i hrabra srca. Predstavljamo vam Justynu Guziak, Poljakinju koja je svoj trenutni dom pronašla na Tajlandu kao učiteljica engleskoga. Justyna uspješno pronalazi nove avanture, a u ovom razgovoru dotakli smo se Indije, posla, Burme i Tajlanda
.

opširnije
Objavljeno: Sri, 28.12.16. 09:59
Kolumne
- Putevima religije i fillozofije u Indiji

Karma i jedan od načina iskupljenja

 
piše Blanka Đidara


„O sudbini i osobnom naporu ovisi uspjeh pothvata. A sudbina je samo zgusnuta sila osobnih napora u prijašnjim životima“

opširnije
Objavljeno: Uto, 06.12.16. 09:23
Kolumne
- Indija na filmu

Junak (Najak), 1966. / Satjađit Raj

 
piše Elvira Gotal

Glume: Uttam Kumar (Arindam Mukherđi), Šarmila Tagore (Aditi Sengupta), Bireswar Sen, Bimal Ghosh i dr.

Ovaj film dojmljiv je u svim svojim aspektima te bi mogao ući u kategoriju “art filmova”. Maestralno odrađene uloge Uttam Kumara i Šarmile Tagore šalju čistu i jasnu poruku filma. Junak ostaje očuvan za publiku, a publika se počinje pitati tko su ti junaci s ekrana.
opširnije
Objavljeno: Pet, 04.11.16. 13:50
Kolumne
- Razgovori

Indijske veze: putovanje Hrvatskom od Murtera do Osijeka

 
piše Marijana Janjić
Skupina je prijatelja ove godine putovala Hrvatskom. Na kraju njihova dvotjednoga putovanja Hrvatskoga zamolili smo ih da podijele s nama neke od svojih doživljaja. Upoznajte Stephaney, Jamesa i Leishu i njihov doživljaj Hrvatske. 

opširnije
Objavljeno: Sub, 22.10.16. 18:26
Kolumne
- Razgovori

Indijski plesni dragulji iz Srbije - razgovor s Marinom Stevanović

 
razgovarala Marijana Janjić
Marina Stevanović, plesačica je iz Beograda. Zaljubljenica u indijske plesove, osnivačica plesne škole Panna i jedna od osnivačica festivala Dragulji Azije. S Marinom smo razgovarali uoči njezina dolaska u Zagreb na festival Oriental Fusion Stars koji će se održati 5. 11. 2016. na Sceni Travno.

opširnije
Objavljeno: Pet, 30.09.16. 10:57
Kolumne
- Razgovori

Rahul Soni: urednik, prevoditelj i pisac prijevodi, klišeji i književni časopisi

 
razgovarala Marijana Janjić
Ovaj smo mjesec razgovarali s Rahulom Sonijem, urednikom, Rahulom Sonijem, prevoditeljom s hindskoga jezika i na hindski jezik, a obojica su u dosluhu s Rahulom Sonijem, piscem. Rahul Soni, vrlo je skromno zamolio da umjesto fotografije njegova lica objavimo fotografije njegovih radova, naslovnice, prijevode, linkove na časopise. Rad govori rječitije od svega.
  
opširnije
Objavljeno: Čet, 22.09.16. 19:01

Moj bog je u muzeju

 
Vasudha Sinha 
Bilo je posve jasno što su namjeravali učiniti. 


Kratki zapis Vasudhe Sinhe iz Delhija o neočekivanom doživljaju s Buddhom. Vasudhu smo ove godine na indija.hr predstavili u intervjuu. Nakon tog intervjua smo dugo razmišljale kako uključiti Vasudhu u komunikaciju s čitateljima na www.indija.hr. Vasudha je ponudila da piše o svojim otkrićima Indije iznutra, da uzvrati pogled izvana prema van. opširnije
Objavljeno: Pet, 19.08.16. 10:22
Kolumne
- Razgovori

Sonnet Mondal: poezija, Tagore, cenzura

 
piše Marijana Janjić 

Sonnet Mondal, pjesnik iz Kalkute, u razgovoru za indija.hr progovara upečatljivo o pjesničkom nadahnuću i svom odnosu prema Tagoreu. U sve to još treba uklopiti i Drakulu na TV-u i pitanje o cenzuri.
opširnije
Objavljeno: Čet, 04.08.16. 13:10
Kolumne
- Razgovori

Priče iz Kašmira 2

 
piše Marijana Janjić

Nastavak razgovora s g. Ibrahimom Vanijem o Kašmiru, politici, prirodi i pričama iz Kašmira. 
opširnije
Objavljeno: Čet, 04.08.16. 11:18
Indija u kratkim crtama

Prirodne ljepote sjevera Indije

 
piše Josipa Pavelić

Spremate kofere? A da skrenete prema sjeveru Indije?   
opširnije
Objavljeno: Uto, 05.07.16. 18:16
Kolumne
- Razgovori

Priče iz Kašmira 1

 
Razgovarala Marijana Janjić 
Čarobna zemlja Kašmir. Kašmir – njegova brda i jezera. Kašmir – kraj sretnih završetaka s kino ekrana. Kašmir – sjaj, ljepota, priča. Još jedna priča, priča mladoga znanstvenika Ibrahima Vanija iz Kašmira o Kašmiru. 
opširnije
Objavljeno: Uto, 28.06.16. 12:19
Kolumne
- Indija na filmu

Zoološki vrt (Ćirijakhana ), 1967. / Satjađit Raj

 
piše Elvira Gotal  
Satjađit Rajev film Ćirijakhana iz 1967.g. prva je adaptacija priče o slavnom detektivu Bjomkešu Bakšiju, nastalom prema liku Sherloka Holmesa. Redatelj je time započeo nezaustavljiv val filmskih adaptacija. Osim za film, priče su adaptirane i za radio i TV seriju. Želite li vidjeti kako slavni Holmes izgleda u prvoj indijskoj varijanti usudite se upustiti u ovu filmsku istragu. 

opširnije
Objavljeno: Uto, 14.06.16. 10:28
Kolumne
- Putevima religije i fillozofije u Indiji

ISKCON – Međunarodno društvo svjesnosti Krišne

 
piše Blanka Đidara 
 
ISKCON ili popularno pokret Hare Krišne kao duhovni pokret temelji se na drevnoj vedskoj literaturi s korjenima u stoljećima staroj indijskoj vjerskoj tradiciji. Iako pokret Hare Krišne u raznoj literaturi nalazimo kao dio „novog vjerskog pokreta“ nastalog u 20. stoljeću većina njegovih članova smatra kako to nije točno. Mnoga opravdanja koja podupiru tu tvrdnju svoja uporišta pronalaze u Čaitanji, središnjoj vjerskoj ličnosti, mistiku i reformatoru iz 16. stoljeća a kojega sljedbenici ili vaišnavisti smatraju božjom inkarnacijom odnosno avatarom. Njegovo učenje, Gaudijev vaišnavizam, je zamršeno iz razloga što je bilo revidirano i reformirano u kasnom 19. stoljeću u doba britanske kolonijalne vlasti u Indiji. Posredstvom Bhaktivinoda Thakura, indijskog državnog službenika, pokret Čaitanja u 20. stoljeću postaje organizacija Gaudija math ili „crkva Čaitanje“.
opširnije
Objavljeno: Pon, 06.06.16. 10:22
Zvuci Indije

Gorav Dagaonkar: pisac, pjevač, ekonomist

 
piše Marija Šimag 

Gorav je rođen 10. srpnja 1982. u Mumbaiju, a glazbom se počeo baviti 2008. godine. Međutim, prije pisanja pjesama, izvedaba i skladanja, Gorav je studirao na Indijskom Institutu poslovanja u Ahmedabadu menadžment (business management), a na istom je ujedno i diplomirao.
opširnije
Objavljeno: Čet, 12.05.16. 11:31
Kolumne
- Razgovori

Goranovo proljeće i cvjetovi suvremene indijske poezije
razgovor sa Sudipom Senom


 
Razgovarali Marijana Janjić i Krešimir Krnic

Svako proljeće donosi nove radosti i uzbuđenja. Ovoga smo imali jedinstvenu priliku razgovarati s pjesnikom iz Indije, gostom Goranova proljeća. Sudip (Sudeep) Sen autor je velikog broja knjiga poezije i proze, ujedno i fotograf čija djela krase mnoge časopise i knjige. Kao zaljubljenici u lijepu riječ i indolozi, zamolili smo g. Sena da porazgovaramo o suvremenoj indijskoj poeziji, osobito o poeziji na engleskoj književnosti kojoj on značajno doprinosi svojim stvaralaštvom.
opširnije
Objavljeno: Ned, 08.05.16. 10:36
Indija u kratkim crtama

Nacionalni parkovi Indije

 
piše Josipa Pavelić 
 
Da ne bi bilo da uzimam preuzimam tuđe zasluge: dečko je predložio temu nacionalnih parkova, ja sam ju s oduševljenjem prihvatila i krenula pisati o onima u Kerali. I, čim sam vidjela sliku parka Silent Valley, ostala sam bez daha i zaljubila se u to mjesto.

opširnije
Korisnik:
Lozinka:
Zapamti me:      
PORT.hr