Objavljeno: Čet, 04.08.16. 13:10
Kolumne
- Razgovori

Priče iz Kašmira 2

 
piše Marijana Janjić

Nastavak razgovora s g. Ibrahimom Vanijem o Kašmiru, politici, prirodi i pričama iz Kašmira. 
 
Mnogi ljudi su se radije odselili i otišli u druge krajeve Indije da se udalje od sukoba. Gdje se sve mogu danas sresti Kašmirci u Indiji? 

Ne postoji način da se točno izmjeri količina nasilja u Kašmiru u posljednjih 30 godina. Službeni dokumenti tvrde da je više od 50 000 ljudi umrlo u Kašmiru, a nevladine organizacije su bliže brojci 100 000. Oba se izvora slažu da su civili najviše stradali. Kao rezultat prijetnji zajednicama na temelju nacionalnih i vjerskih pripadnosti, stotine tisuća ljudi su napustili Kašmir. Najbrojnija je od tih grupa zajednica kašmirskih hinduista, zajednica koja je u Kašmiru postojala nekoliko tisuća godina. Nakon što su napustili svoje kuće, našli su utočište u drugim gradovima, u Đammuu, Delhiju, Puni, Mumbaiju, itd. No i mnogi su muslimani otišli, zbog sigurnosti, tražeći obrazovanje i posao, jer su i škole i radna mjesta stradala u tim krajevima. Manji dio njih se osjećao ugroženima u Kašmiru pa su emigrirali u Pakistan, no to je bilo na samome početku oružanoga nasilja. 



Gdje su Kašmirci danas? Mislim da su po cijelome svijetu, u Delhiju, Mumbaiju, u bilo kojem većem gradu u Indiji ili Pakistanu, ili u svijetu, zapravo. Neki od njih trguju poznatim kašmirskim rukotvorinama, kašmirskim šalovima, pašminama, tepisima, itd., možda rade za državni ured ili kompaniju, u bolnici ili su studenti na nekom sveučilištu. Pitanje je što zapravo znači zapravo Kašmirac. Iz perspektive kašmirskoga jezika, govorimo samo o etničkoj zajednici koja sebe naziva Kašmircima. Ako govorimo o široj regiji, o Kašmirskoj dolini, riječ je o većem broju etničkih skupina, o Guđđarima, Bakervalama, itd. 



Stvar postaje kompleksnija kad je riječ o većim teritorijalnim jedinicama kao što su savezna republika Đammu i Kašmir u Indiji odnosno provincija Đammu i Kašmir u Pakistanu. Riječ je o tome da se upotrebljava riječ Kašmir da bi se govorio o cijelome tome teritoriju, osobito kad je riječ o popularnoj imaginaciji Indije i Pakistana. Ali, gotovo sam siguran da stanovnici Ladakha i Đammua, dvije najvećih provincija u Đammuu i Kašmiru u Indiji ne govore o sebi kao o Kašmircima. Isto se može reći i za glavne regije ili gradove Đammua i Kašmira u Pakistanu, o Gilgitu, Baltistanu ili Mirpuru.  

Svi spominju prekrasnu prirodu u Kašmiru. Kašmir doista ima nevjerojatne prirodne resurse. Koliko toga je preživjelo do danas? Misliš li da će se bolivudski filmski timovi uskoro vratiti u Šrinagar i ostatak Kašmira? 

I u Indiji i u Pakistanu, Kašmir se spominje kao 'raj', a bolivudska industrija takav diskurz naročito potiče. No, tu je nekoliko ozbiljnih pitanja. Je li ta ideja ljepote povezana s politikom? Postaju li tako okolnosti života stanovnika Kašmira samo objekt ili ih se skriva? Na koji način bolivudski filmovi potiču stvaranje vizure gledanja i kako podržavaju taj stereotipizirani pogled i objektiviziranje? Na koji način utopijske ideje o ljepoti sudjeluju u političkim i vjerskim ideologijama i državnoga aparata koji žele druge nagovoriti na nasilje? Sve dok priče o ljepoti ne potiru iskustvo i živote ljudi u Kašmiru na rub pogleda, ne vidim ništa problematično u njima. Ali ako te priče izguravaju ljude izvan okvira, rekao bih da ne postoji opravdanje za govor o ljepoti. 



Sukobi u Kašmiru već dugo traju. Generacija koja je svjedočila počecima tih sukoba skoro pa da više nije među živima. Kako mlađe generacije gledaju na sve što se dešava? Što bi po njima razriješilo sukob? 

Oružani je sukob i borba protiv državnoga aparata završila prije 5-6 godina, ali povremeni se okršaji nastavljaju dešavati. Umjesto oružja, masovna mobilizacija i protesti su novo lice borbe. Protesti su uzrokovani poricanjem osnovnih ljudskih prava i sigurnosti, no često ih se u medijima etiketira kao vjerske ili fundamentalističke. Te etikete legitimiziraju onda vojnu akciju protiv civila u Kašmiru. U Indiji postoje oni koji se protive ovakvoj povredi prava i nepravdi, ali taj je glas često marginalan, često nadglasan. 

Ako se protivim silovanju žena, baš kao i drugi u Indiji, zašto da me pri tome dočekaju meci, dok u drugim dijelovima Indije takve demonstracije uživaju podršku društva. Je li silovanje u Kašmiru prihvatljivo, a drugdje u Indiji ne? Je li uhićenje maloljetnika opravdano u Kašmiru a drugdje u Indiji se ne smije? Takva pitanja se stalno vrte po Kašmiru, ali država daje stalno iste odgovore, one od ranije. 

Svi u Kašmiru bi htjeli konačno razrješenje situacije, ali i ulogu Kašmiraca u određivanju načina razrješenja. Svakako da je dobrodošla suradnja drugih zemalja na diplomatskim sastancima, ali potrebna je i suradnja Kašmiraca. Ako već se ne traži njihova suradnja, barem da ih se prepozna kao sebi ravne. Status quo svakako nije rješenje, svi to moraju shvatiti. U vrijeme podjele Indije i Pakistana, Kašmir je uglavnom bio pošteđen nasilja kakvo se vidjelo u drugim dijelovima potkontinenta. Status quo, poricanje demokratskih prava – to je stvorilo kontekst za oružano nasilje. Rezultat toga statusa su i smrt civila, prisilne migracije. Na kraju svega toga pati Kašmir. I ako se to ne razriješi, nasilje će se vjerojatno nastaviti.



Možete li s nama podijeliti neku priču svojih djedova i baka ili starijih članova obitelji?

 Svaka kuća u Kašmiru ima paćikdara – duha koji živi na potkrovlju. Paćikdar je vrlo moćan duh; stariji su nama djeci govorili da je paćikdar čuvar naše kuće, miran je sve dok ga nitko ne uznemirava. Naljuti se kad se ukućani svađaju. Mi djeca smo bili u strašnome strahu od duha na potkrovlju, na kašmirskom ga zovemo još i kaeni. Kad god bismo nešto napravili loše ili nismo htjeli jesti ili pisati zadaću, stariji su ga zazivali. 

Postoje još mnoge priče o sličnim bićima, što dobrima što lošima, kao što su džinovi, vile, vještice, bića nalik jetiju itd. Tu su i mnoge pjesme kao što je
vanvun: pjesme koje žene pjevaju na vjenčanju, plesovi kao što je ruf, a koji uključuje i pjesme žena. Tu je onda i satira poznata kao ladišah


Ladišah izvedba.


Pa priče o Himalu i Nagrai. Nagrai je princ Naga (zmija) koji preuzme ljudski oblik i zaljubi se u princezu Himal. Nakon početnoga protivljenja, oni se ipak vjenčaju, no nakon toga Himal dozna o Naginima suprugama zmijama. Himal se ne sviđa ta ideja te počne sumnjati u svoga muža. Nagrai je povede u svoje kraljevstvo, no Himal se tamo ne snalazi i uskoro biva otrovana. Vraćaju je na zemlju i balzamiraju. 

Na zemlji je neki sveti čovjek vrati u život, no slučajno ubije Nagraija kad joj ovaj dođe u posjet u svom zmijskom obliku. Dok spaljuju Nagraijevo tijelo, Himal se također baci na lomaču. Priča ima nekoliko varijanti. U nekima oboje prežive. 

U južnome Kašmiru je sveti izvor, ljudi vjeruju da je Nagrai baš iz njega izašao na površinu. 

Druga je popularna priča nešto mlađa, a povezana je s pričom o Habbi Khatun. Priča kaže da je u Kašmiru u jednome selu živjela žena s prekrasnim glasom. No, svojta je njezina muža bila vrlo neprijazna prema njoj. Nju je to boljelo, a pjesma joj je donosila olakšanje. Jednom je kralj prolazio tim selom i čuo njezin glas. Opčinjen njezinom ljepotom i glasom, kralj odluči da je oženi pa je zato povede sa sobom. No, bilo je to vrijeme mughalskih osvajanja Kašmira, a jedan Mughal zatoči kralja i posla ga u egzil. Žena se, tužna, posvetila asketskome životu. Njezine su pjesme vrlo poznate, a prenose se od čovjeka do čovjeka. Ovo je prijevod jedne njezine pjesme, a druge možete pročitati ovdje:

 I left home to play and was absorbed in it 
Till the day sank in the west
 I came of a noble family which gave me 
Dignity and name 
Many a lover was drawn towards me 
Till the day sank in the west. 
Within the house I stayed hidden 
from view
 Once outside, my name was on every 
tongue, 
Hermits, in their urge to see me 
gave up their penance in the
 woods. 
My shop was loaded with stock.
 And the world was keen to see it, 
My precious wares exposed, (lost) 
the prices crashed
 As the day, alack, sank in the 
west.


Objavljeno: Pon, 13.02.17. 14:41
Kolumne
- Razgovori

Irena Sertić i festival orijentalnih plesova: pet brzopoteznih

 
razgovarala Marijana Janjić 
Irena Sertić, Shireen, Karlovčanka je s plesom u duši. U Zagrebu je prošle 2016. godine pokrenula i organizirala prvi festival orijentalnih plesova, Oriental fusion stars. Razgovarali smo s njom o festivalu i plesu. 
opširnije
Objavljeno: Uto, 21.03.17. 19:57
Kolumne
- Razgovori

Slika ispod pera, riječ ispod kista

 
razgovarala: Marijana Janjić

Teđi Grover (1955.), predstavnica je hindske pjesničke riječi ali i slikarica. Priča ove svestrane umjetnice bit će objavljena ovoga proljeća u zbirci Lotosi od neona: o gradovima i drugim ljubavima (urednice Marijana Janjić, Lora Tomaš, izdavač Studio TiM). Prenosimo dio razgovora s njom o slici i riječi, Marguerite Duras i prevođenju.

opširnije
Objavljeno: Čet, 29.12.16. 22:46
Kolumne
- Razgovori

Put po Aziji: u potrazi za avanturom i poslom 1

 
razgovarala Marijana Janjić

Svjetska putnica, učiteljica, dama s kamerom i hrabra srca. Predstavljamo vam Justynu Guziak, Poljakinju koja je svoj trenutni dom pronašla na Tajlandu kao učiteljica engleskoga. Justyna uspješno pronalazi nove avanture, a u ovom razgovoru dotakli smo se Indije, posla, Burme i Tajlanda
.

opširnije
Objavljeno: Pet, 04.11.16. 13:50
Kolumne
- Razgovori

Indijske veze: putovanje Hrvatskom od Murtera do Osijeka

 
piše Marijana Janjić
Skupina je prijatelja ove godine putovala Hrvatskom. Na kraju njihova dvotjednoga putovanja Hrvatskoga zamolili smo ih da podijele s nama neke od svojih doživljaja. Upoznajte Stephaney, Jamesa i Leishu i njihov doživljaj Hrvatske. 

opširnije
Objavljeno: Sub, 22.10.16. 18:26
Kolumne
- Razgovori

Indijski plesni dragulji iz Srbije - razgovor s Marinom Stevanović

 
razgovarala Marijana Janjić
Marina Stevanović, plesačica je iz Beograda. Zaljubljenica u indijske plesove, osnivačica plesne škole Panna i jedna od osnivačica festivala Dragulji Azije. S Marinom smo razgovarali uoči njezina dolaska u Zagreb na festival Oriental Fusion Stars koji će se održati 5. 11. 2016. na Sceni Travno.

opširnije
Objavljeno: Pet, 30.09.16. 10:57
Kolumne
- Razgovori

Rahul Soni: urednik, prevoditelj i pisac prijevodi, klišeji i književni časopisi

 
razgovarala Marijana Janjić
Ovaj smo mjesec razgovarali s Rahulom Sonijem, urednikom, Rahulom Sonijem, prevoditeljom s hindskoga jezika i na hindski jezik, a obojica su u dosluhu s Rahulom Sonijem, piscem. Rahul Soni, vrlo je skromno zamolio da umjesto fotografije njegova lica objavimo fotografije njegovih radova, naslovnice, prijevode, linkove na časopise. Rad govori rječitije od svega.
  
opširnije
Objavljeno: Pet, 19.08.16. 10:22
Kolumne
- Razgovori

Sonnet Mondal: poezija, Tagore, cenzura

 
piše Marijana Janjić 

Sonnet Mondal, pjesnik iz Kalkute, u razgovoru za indija.hr progovara upečatljivo o pjesničkom nadahnuću i svom odnosu prema Tagoreu. U sve to još treba uklopiti i Drakulu na TV-u i pitanje o cenzuri.
opširnije
Objavljeno: Uto, 05.07.16. 18:16
Kolumne
- Razgovori

Priče iz Kašmira 1

 
Razgovarala Marijana Janjić 
Čarobna zemlja Kašmir. Kašmir – njegova brda i jezera. Kašmir – kraj sretnih završetaka s kino ekrana. Kašmir – sjaj, ljepota, priča. Još jedna priča, priča mladoga znanstvenika Ibrahima Vanija iz Kašmira o Kašmiru. 
opširnije
Objavljeno: Čet, 12.05.16. 11:31
Kolumne
- Razgovori

Goranovo proljeće i cvjetovi suvremene indijske poezije
razgovor sa Sudipom Senom


 
Razgovarali Marijana Janjić i Krešimir Krnic

Svako proljeće donosi nove radosti i uzbuđenja. Ovoga smo imali jedinstvenu priliku razgovarati s pjesnikom iz Indije, gostom Goranova proljeća. Sudip (Sudeep) Sen autor je velikog broja knjiga poezije i proze, ujedno i fotograf čija djela krase mnoge časopise i knjige. Kao zaljubljenici u lijepu riječ i indolozi, zamolili smo g. Sena da porazgovaramo o suvremenoj indijskoj poeziji, osobito o poeziji na engleskoj književnosti kojoj on značajno doprinosi svojim stvaralaštvom.
opširnije
Objavljeno: Pon, 02.05.16. 19:10
Kolumne
- Razgovori

Plesna magija bharatanatjama i kathaka

 
razgovarala  Marijana Janjić 

Chitra Arvind, nadarena plesačica bharatanatjama i kathaka, nastupa ovaj tjedan u Zagrebu. Razgovarali smo s njom o klasičnom plesu danas u Indiji. 

opširnije
Objavljeno: Uto, 12.04.16. 17:37
Kolumne
- Razgovori

Arka Mukhopadhjaj, William Shakespeare i Kalkuta

 
razgovarala Marijana Janjić 
 
 
Arka Mukhopadhjaj, umjetnik iz Kalkute, nastupa sa svojom predstavom o Shakespearovom Hamletu po Europi. Ove srijede izvest će je i u Etnografskom muzeju (13.4.2016., 19h).
opširnije
Objavljeno: Pet, 01.04.16. 10:55
Kolumne
- Razgovori

Prvi KinoKino: međunarodni filmski festival za djecu

 
razgovarala Marijana Janjić

Ove je godine po prvi put organiziran KinoKino - Međunarodni filmski festival za djecu u kinu Europa. Direktorica Selma Mehadžić i koordinatorica festivala Katarina Crnčić su nam u razgovoru otkrile kako je sve počelo, tko su pobjednici i što dalje.




opširnije
Objavljeno: Pon, 21.03.16. 08:36
Kolumne
- Razgovori

Privremena indijska adresa

 
razgovarala Marijana Janjić

Đurđica Božić profesorica je hrvatskoga jezika. U sklopu programa lektorata hrvatskoga jezika u inozemstvu, Đurđica već treću godinu živi u Delhiju i predaje hrvatski jezik na Delhijskom sveučilištu.





opširnije
Objavljeno: Pet, 11.03.16. 08:38
Kolumne
- Razgovori

Iz ženske perspektive - Indija i žene

 
Razgovarala Marijana Janjić

Povodom Dana žena i govorenja o ženama, zamolile smo za razgovor novinarku Vasudhu Sinhu o ženama u Indiji, svome viđenju političke situacije.



opširnije
Objavljeno: Čet, 10.03.16. 19:14
Kolumne
- Razgovori

Indijska vanjska politika i hrvatski veleposlanik Amir Muharemi

 
razgovarala Marijana Janjić  
Amir Muharemi u hrvatskoj je diplomaciji već duži niz godina. Nakon službe u Republici Turskoj i pri Ujedinjenim narodima, imenovan je veleposlanikom Republike Hrvatske u Indiji.  

Veleposlanik Amir Muharemi. 
opširnije
Objavljeno: Pon, 29.02.16. 11:59
Kolumne
- Razgovori

Pripovijetke o ljubavi, ludosti i ratu - književnost u prijevodu

 
Razgovarala Marijana Janjić

Ovaj je mjesec izašla nova knjiga ispod prevoditeljskoga pera, Preko granica, u izdanju Ibis grafike. Razgovarali smo s prevoditeljem pripovijedaka urdskoga pisca Saadata Hasana Mantoa, g. Krešimirom Krnicem.



Saadat Manto.

opširnije
Objavljeno: Ned, 24.01.16. 10:57
Kolumne
- Razgovori

Indijska vjenčanja sred Dubrovnika

 
Razgovarala Marijana Janjić

Razgovarali smo s Ines Nanić koja zajedno s Marinom Nanićem vodi tvrtku Dubrovnik Event. Dubrovnik Event uspješno organizira vjenčanja iz snova sa svojim timom. Razgovarali smo s Ines o indijskim vjenčanjima u gradu na jugu.




opširnije
Objavljeno: Pet, 08.01.16. 09:32
Kolumne
- Razgovori

Investicije u obnovljivu energiju i nova partnerstva
Kako poslovati u Indiji i s Indijom


 
piše Marijana Janjić

Razgovarali smo s Anuđem Kambođom, jednim od mnogih koje zanima ekonomska suradnja između Indije i stranih partnera.


opširnije
Objavljeno: Ned, 29.11.15. 10:32
Kolumne
- Razgovori

Skuhala sam sirovo!

 


Piše Marijana Janjić  
Na vratima je još jedno razdoblje razveseljavanja vlastitoga nepca i svih nam dragih ljudi različitim okusima blagdana. Zanimalo nas je se blagdani mogu proslaviti na sirov način s autoricom kuharice sirove hrane, Marinom Zrnić, o važnosti sirovih namirnica u prehrani, i naravno, o receptima.
opširnije
Korisnik:
Lozinka:
Zapamti me:      
PORT.hr