Objavljeno: Uto, 05.07.16. 18:16
Kolumne
- Razgovori

Priče iz Kašmira 1

 
Razgovarala Marijana Janjić 
Čarobna zemlja Kašmir. Kašmir – njegova brda i jezera. Kašmir – kraj sretnih završetaka s kino ekrana. Kašmir – sjaj, ljepota, priča. Još jedna priča, priča mladoga znanstvenika Ibrahima Vanija iz Kašmira o Kašmiru. 
 

Ibrahime, vaša je obitelj iz Kašmira. Jeste li tamo odrasli? Možete li nam reći nešto o kraju iz kojega dolazi vaša obitelj? 

Odrastao sam u Šrinagaru, glavnome gradu Kašmira. Moja obitelj nikada nije spomenula da dolazimo iz nekog drugog kraja. Uvijek je Šrinagar bio dom. Veći sam dio svoga djetinjstva proveo u blizini staroga dijela grada, na obali rijeke Đhelum. Ne znam dočarati ljepotu toga grada kao neki romantičar, no Šrinagar se često nazivalo Venecijom na istoku zbog njegovih rijeka, kanala, jezera. Moja je generacija kao „generacija konflikta“ iskusila vrlo drugačiji Šrinagar. S dolaskom se moje generacije poklopila velika politička promjena: politička je opozicija krenula prema oružanoj borbi za nezavisnost. Tako da je moje odrastanje čvrsto isprepleteno s konfliktom. Umjesto Venecije, doživio sam grad srastao s geografijom nasilja; oružje, bunkeri, bodljikava žica, krv, paljevina, zapomaganje. Ne sjećam se više kad sam prvi put čuo o centrima za mučenje, o skrovištima; te su se riječi zajedno s presretanjima, bojkotima, razotkrivanjima, zabranama kretanja i sl. ukorijenile u naš svakodnevni vokabular. Nejasno se sjećam da smo u dječjim igrama glumili jednu stranu i ratovali s drugom, pretvarali se da držimo pušku i vikali “Ruke uvis!”. Oponašali smo ono što smo vidjeli. 



Naše su nas obitelji štitile od vanjskoga svijeta tako da smo većinu vremena nakon škole provodili u kući. No, mi djeca smo znali za prozore na tavanu na drugome katu pa bismo otamo motrili svijet. Viđali smo pogrebne povorke, policiju, vojne patrole, bitke na ulicama. No, najviše od svega smo slušali i čuli! Čuli smo objave u džamiji da se svi muškarci moraju pokazati ispred džamije, slogane u protestima, fijuk metaka i eksplozija. Katkad su eksplozije bile tako snažne da su se i zemlja i prozori tresli. Sukob u blizini donosio je različite fijuke metaka. Jer vojska i druga strana koriste različite tipove metaka, govorili su nam, pa je i odjek pucnjeva različit. Učestalost nam je svakog zvuka odavala što se dešava. Kad bi sve spalo na posljednji metak, znali smo da se sukob bliži kraju. 



Ali, ne bih želio da sve zvuči vrlo melankolično. Jer život nije nestao iz Šrinagara ni Kašmira. To je zemlja odlučnih ljudi koji trenutno pate, ne svojom krivnjom, ali su čvrsto odlučili da žive (trudge along); tuga ih obvija, ali i sitna zrnca životne radosti. Na vjenčanjima se služi bogata ponuda vazvana, tradicionalne kašmirske kuhinje čiji je temelj meso. Broj se različitih jela u takvim prilikama nekad penje sve do 30. Ne smijete propustiti praznični duh proljeća, jer baš tada procvate na stotine različitih cvjetova i otkrije vam rajsku ljepotu Kašmira. U rano proljeće za manje od sat vremena možete se popeti iznad šrinagarskih mughalskih vrtova i Palače vila na obronke pune snijega i skijati. Vidio sam kako se oči turista zacakle od sreće kad po prvi put vide takvo što. Koliko divljenja u njima! 

Kad dođete u Šrinagar, odvest ću vas u jednu od naših tradicionalnih pekara gdje svako jutro peku prve kruhove. Čak i u vrijeme najstrožih ograničenja kretanja, ljudi nekako pronađu način da skoknu do ovih pekara po vruć kruh s maslacem za doručak uz zasoljen čaj. Svratimo li do naših hramova, džamija i svetišta, vidjet ćete da su duša Kašmira duhovnost i misticizam. Danas je u Kašmiru možda mnogo tuge i jada, no u isto vrijeme Kašmir zna i kako stvoriti sitne nemjerljive djeliće radosti. Ne znam kako da to točno objasnim.



Trenutno ne živite u Kašmiru. Čime se trenutno bavite? 

Proveo sam veći dio djetinjstva i mladosti u Kašmiru. Na Sveučilištu Kašmir sam dobio svoju magistarsku diplomu iz područja komunikacija i novinarstva. U to sam vrijeme radio za tamošnji časopis na engleskom jeziku. Nakon magisterija pridružio sam se programu za doktorande u Mumbaiju. Već su četiri godine što sam na Institutu Tata za društvene znanosti (TISS), ali često posjećujem Kašmir. 

Je li život u Mumbaiju vrlo različit od života u Kašmiru? Kako drugi stanovnici grada reagiraju na to da ste iz Kašmira?

Mumbai je ogroman! Sjećam se da prvih nekoliko tjedana nikako nisam uspijevao smoći hrabrosti da se ukrcam na neki od gradskih vlakova. Na jednoj željezničkoj postaji u Mumbaiju bude više ljudi nego u centru grada kakav je Šrinagar. Ma, i ako pustimo Šrinagar po strani, u Mumbaiju živi više ljudi nego u cijelome Kašmiru! No, Mumbai je i sa takvim rojem ljudi, vrlo neobičan grad. Pun je života, šarma. Prema meni je bio vrlo gostoljubiv, ovdje sam došao do najboljih prijateljstava i veza druge vrste. Na početku je bilo pomalo teško. Teško se bilo priviknuti na vremenske prilike, na hranu. Teško je bilo pronaći stan. Tako sam u prvim danima otkrio da kombinacija kašmirskoga porijekla, muslimanskog imena, studentskog budžeta i neženje uvelike umanjuje prilike za pristojan prostor, skoro pa da se čini da je takvo što nemoguće naći. Premda je Mumbai vrlo kozmopolitski grad, neke stare predrasude i dalje postoje kad je riječ o iznajmljivanju. No, na kraju je sve dobro ispalo, štoviše još i osnažilo moju vjeru u Mumbai. Stan sam našao kod stare obitelji migranata iz Pakistana. Ako je ikome trebalo smetati moje ime, to su bili oni. Kad sam im to spomenuo, samo su se nasmijali i rekli da to nije bitno. Preselio sam se od onda još nekoliko puta, no tog se para i dalje sjećam i slažem se s njima.



U posljednje vrijeme novine izvještavaju o studentima iz Kašmira jer da su mnogi od njih u nekim gradovima diljem Indije bili prozvani kao antinacionalisti zbog svog kašmirskog ili muslimanskog identiteta. Suosjećam sa studentima koji su bili izloženi takvim prijetnjama, i ne znam kako bih objasnio porijeklo predrasuda onih koji su ih doveli u takvu situaciju. Nadam se da se takvo što neće ponoviti u budućnosti, a uvjeren sam da vlasti čine sve kako se takvo što ne bi iznova desilo. Moram priznati i naglasiti da ovdje na institutu nikad nisam imao takvih iskustava. Ovo je sjajno mjesto, jedno od najboljih u Indiji za usavršavanje i istraživanje.


Prije nekoliko godina sam u Indiji bila na predstavljanju knjige o kašmirskim panditima. Panditi su hinduisti koji su generacijama živjeli u Kašmiru. Predstavljanje je bilo vrlo emocionalno obojeno, mnogi su potomci tih obitelji bili u istoj prostoriji, svi su govorili o izgubljenom djetinjstvu, o uništenim domovima. Postoje li takve knjige i o drugim zajednicama i knjihovu iskustvu Kašmira?

Migracija kašmirskih hinduista je jedan od najtužnijih događaja u Kašmiru. Mogu zamisliti koliko boli i tuge nosi u sebi netko kad napušta dom da bi bio siguran. O toj boli polako progovaraju novi pisci među migrantskim generacijama. Sreo sam jendom Siddhartu Gigua (Vrt samoće), mislim da je njegov rad hrabar pokušaj suočavanja s takvim događajima. Moram spomenuti i knjigu profesora Suvira Kaula, „O vrtovima i grobovima: eseji o Kašmiru – pjesme u prijevodu“. Nedavno sam se zadubio u tu knjigu, vrlo je zanimljiva. Siguran sam da postoji još mnogo knjiga koje se ili tek pišu ili su već objavljene a u kojima se promišlja o takvim iskustvima. 



Htio bih ovdje spomenuti i „novu“ kašmirsku literaturu na engleskom. Uz već spomenute autore, o životu u Kašmiru zanimljivo pišu Bašarat Pir (Noć pod sirenama) i Mirza Vahid (Kolaborator, Knjiga o zlatnim listićima). Svi koji se žele pozabaviti kašmirskom književnosti bi ih trebali uzeti u obzir kao zanimljive suvremene autore. 



No, još je nešto važno reći. Uvjeren sam da su priče o odrastanju u Kašmiru usred konflikta i s konfliktom dio mnogo veće priče. Ta pak uključuje priče kašmirskih muslimana, kašmirskih hinduista, kašmirskih sikha, svih zajednica koje žive danas u Kašmiru ili izvan njega, sred sukoba u Kašmiru ili protjerani. Ali politika, koliko vidim, stalno pokušava prigrabiti te priče, uključiti ih u politiku mržnje i otuđenosti, stvaranja Drugih. Posve je krivo skrivati protjerivanje kašmirskih hinduista projekcijom priča o patnjama samo muslimanske zajednice u Kašmiru, kao što je posve krivo skrivati masovna silovanja i nestanke ljudi projekcijom o patnjama kašmirskih hinduista. Bilo da je riječ o majci koja čeka na nestaloga sina, a odvela ga je sa sobom vojska, ili o sinu čiji su roditelje ubili pobunjenici – sve te priče tek zajedno tvore priču o Kašmiru, a ne suprotstavljene jedna drugoj ili izolirane jedna od druge.






Objavljeno: Pon, 13.02.17. 14:41
Kolumne
- Razgovori

Irena Sertić i festival orijentalnih plesova: pet brzopoteznih

 
razgovarala Marijana Janjić 
Irena Sertić, Shireen, Karlovčanka je s plesom u duši. U Zagrebu je prošle 2016. godine pokrenula i organizirala prvi festival orijentalnih plesova, Oriental fusion stars. Razgovarali smo s njom o festivalu i plesu. 
opširnije
Objavljeno: Uto, 21.03.17. 19:57
Kolumne
- Razgovori

Slika ispod pera, riječ ispod kista

 
razgovarala: Marijana Janjić

Teđi Grover (1955.), predstavnica je hindske pjesničke riječi ali i slikarica. Priča ove svestrane umjetnice bit će objavljena ovoga proljeća u zbirci Lotosi od neona: o gradovima i drugim ljubavima (urednice Marijana Janjić, Lora Tomaš, izdavač Studio TiM). Prenosimo dio razgovora s njom o slici i riječi, Marguerite Duras i prevođenju.

opširnije
Objavljeno: Čet, 29.12.16. 22:46
Kolumne
- Razgovori

Put po Aziji: u potrazi za avanturom i poslom 1

 
razgovarala Marijana Janjić

Svjetska putnica, učiteljica, dama s kamerom i hrabra srca. Predstavljamo vam Justynu Guziak, Poljakinju koja je svoj trenutni dom pronašla na Tajlandu kao učiteljica engleskoga. Justyna uspješno pronalazi nove avanture, a u ovom razgovoru dotakli smo se Indije, posla, Burme i Tajlanda
.

opširnije
Objavljeno: Pet, 04.11.16. 13:50
Kolumne
- Razgovori

Indijske veze: putovanje Hrvatskom od Murtera do Osijeka

 
piše Marijana Janjić
Skupina je prijatelja ove godine putovala Hrvatskom. Na kraju njihova dvotjednoga putovanja Hrvatskoga zamolili smo ih da podijele s nama neke od svojih doživljaja. Upoznajte Stephaney, Jamesa i Leishu i njihov doživljaj Hrvatske. 

opširnije
Objavljeno: Sub, 22.10.16. 18:26
Kolumne
- Razgovori

Indijski plesni dragulji iz Srbije - razgovor s Marinom Stevanović

 
razgovarala Marijana Janjić
Marina Stevanović, plesačica je iz Beograda. Zaljubljenica u indijske plesove, osnivačica plesne škole Panna i jedna od osnivačica festivala Dragulji Azije. S Marinom smo razgovarali uoči njezina dolaska u Zagreb na festival Oriental Fusion Stars koji će se održati 5. 11. 2016. na Sceni Travno.

opširnije
Objavljeno: Pet, 30.09.16. 10:57
Kolumne
- Razgovori

Rahul Soni: urednik, prevoditelj i pisac prijevodi, klišeji i književni časopisi

 
razgovarala Marijana Janjić
Ovaj smo mjesec razgovarali s Rahulom Sonijem, urednikom, Rahulom Sonijem, prevoditeljom s hindskoga jezika i na hindski jezik, a obojica su u dosluhu s Rahulom Sonijem, piscem. Rahul Soni, vrlo je skromno zamolio da umjesto fotografije njegova lica objavimo fotografije njegovih radova, naslovnice, prijevode, linkove na časopise. Rad govori rječitije od svega.
  
opširnije
Objavljeno: Pet, 19.08.16. 10:22
Kolumne
- Razgovori

Sonnet Mondal: poezija, Tagore, cenzura

 
piše Marijana Janjić 

Sonnet Mondal, pjesnik iz Kalkute, u razgovoru za indija.hr progovara upečatljivo o pjesničkom nadahnuću i svom odnosu prema Tagoreu. U sve to još treba uklopiti i Drakulu na TV-u i pitanje o cenzuri.
opširnije
Objavljeno: Čet, 04.08.16. 13:10
Kolumne
- Razgovori

Priče iz Kašmira 2

 
piše Marijana Janjić

Nastavak razgovora s g. Ibrahimom Vanijem o Kašmiru, politici, prirodi i pričama iz Kašmira. 
opširnije
Objavljeno: Čet, 12.05.16. 11:31
Kolumne
- Razgovori

Goranovo proljeće i cvjetovi suvremene indijske poezije
razgovor sa Sudipom Senom


 
Razgovarali Marijana Janjić i Krešimir Krnic

Svako proljeće donosi nove radosti i uzbuđenja. Ovoga smo imali jedinstvenu priliku razgovarati s pjesnikom iz Indije, gostom Goranova proljeća. Sudip (Sudeep) Sen autor je velikog broja knjiga poezije i proze, ujedno i fotograf čija djela krase mnoge časopise i knjige. Kao zaljubljenici u lijepu riječ i indolozi, zamolili smo g. Sena da porazgovaramo o suvremenoj indijskoj poeziji, osobito o poeziji na engleskoj književnosti kojoj on značajno doprinosi svojim stvaralaštvom.
opširnije
Objavljeno: Pon, 02.05.16. 19:10
Kolumne
- Razgovori

Plesna magija bharatanatjama i kathaka

 
razgovarala  Marijana Janjić 

Chitra Arvind, nadarena plesačica bharatanatjama i kathaka, nastupa ovaj tjedan u Zagrebu. Razgovarali smo s njom o klasičnom plesu danas u Indiji. 

opširnije
Objavljeno: Uto, 12.04.16. 17:37
Kolumne
- Razgovori

Arka Mukhopadhjaj, William Shakespeare i Kalkuta

 
razgovarala Marijana Janjić 
 
 
Arka Mukhopadhjaj, umjetnik iz Kalkute, nastupa sa svojom predstavom o Shakespearovom Hamletu po Europi. Ove srijede izvest će je i u Etnografskom muzeju (13.4.2016., 19h).
opširnije
Objavljeno: Pet, 01.04.16. 10:55
Kolumne
- Razgovori

Prvi KinoKino: međunarodni filmski festival za djecu

 
razgovarala Marijana Janjić

Ove je godine po prvi put organiziran KinoKino - Međunarodni filmski festival za djecu u kinu Europa. Direktorica Selma Mehadžić i koordinatorica festivala Katarina Crnčić su nam u razgovoru otkrile kako je sve počelo, tko su pobjednici i što dalje.




opširnije
Objavljeno: Pon, 21.03.16. 08:36
Kolumne
- Razgovori

Privremena indijska adresa

 
razgovarala Marijana Janjić

Đurđica Božić profesorica je hrvatskoga jezika. U sklopu programa lektorata hrvatskoga jezika u inozemstvu, Đurđica već treću godinu živi u Delhiju i predaje hrvatski jezik na Delhijskom sveučilištu.





opširnije
Objavljeno: Pet, 11.03.16. 08:38
Kolumne
- Razgovori

Iz ženske perspektive - Indija i žene

 
Razgovarala Marijana Janjić

Povodom Dana žena i govorenja o ženama, zamolile smo za razgovor novinarku Vasudhu Sinhu o ženama u Indiji, svome viđenju političke situacije.



opširnije
Objavljeno: Čet, 10.03.16. 19:14
Kolumne
- Razgovori

Indijska vanjska politika i hrvatski veleposlanik Amir Muharemi

 
razgovarala Marijana Janjić  
Amir Muharemi u hrvatskoj je diplomaciji već duži niz godina. Nakon službe u Republici Turskoj i pri Ujedinjenim narodima, imenovan je veleposlanikom Republike Hrvatske u Indiji.  

Veleposlanik Amir Muharemi. 
opširnije
Objavljeno: Pon, 29.02.16. 11:59
Kolumne
- Razgovori

Pripovijetke o ljubavi, ludosti i ratu - književnost u prijevodu

 
Razgovarala Marijana Janjić

Ovaj je mjesec izašla nova knjiga ispod prevoditeljskoga pera, Preko granica, u izdanju Ibis grafike. Razgovarali smo s prevoditeljem pripovijedaka urdskoga pisca Saadata Hasana Mantoa, g. Krešimirom Krnicem.



Saadat Manto.

opširnije
Objavljeno: Ned, 24.01.16. 10:57
Kolumne
- Razgovori

Indijska vjenčanja sred Dubrovnika

 
Razgovarala Marijana Janjić

Razgovarali smo s Ines Nanić koja zajedno s Marinom Nanićem vodi tvrtku Dubrovnik Event. Dubrovnik Event uspješno organizira vjenčanja iz snova sa svojim timom. Razgovarali smo s Ines o indijskim vjenčanjima u gradu na jugu.




opširnije
Objavljeno: Pet, 08.01.16. 09:32
Kolumne
- Razgovori

Investicije u obnovljivu energiju i nova partnerstva
Kako poslovati u Indiji i s Indijom


 
piše Marijana Janjić

Razgovarali smo s Anuđem Kambođom, jednim od mnogih koje zanima ekonomska suradnja između Indije i stranih partnera.


opširnije
Objavljeno: Ned, 29.11.15. 10:32
Kolumne
- Razgovori

Skuhala sam sirovo!

 


Piše Marijana Janjić  
Na vratima je još jedno razdoblje razveseljavanja vlastitoga nepca i svih nam dragih ljudi različitim okusima blagdana. Zanimalo nas je se blagdani mogu proslaviti na sirov način s autoricom kuharice sirove hrane, Marinom Zrnić, o važnosti sirovih namirnica u prehrani, i naravno, o receptima.
opširnije
Korisnik:
Lozinka:
Zapamti me:      
PORT.hr